Upisala sam doktorske studije 2012. godine. Moj glavni zadatak tokom prve godine studija bio je obavljanje neuropsiholoških procjena djece u školama pomoću kompjuterizovanih testova. Konkretno, mjerili smo radnu memoriju i pažnju, dvije kognitivne funkcije ključne za učenje. Cilj ovog prikupljanja podataka bio je proučavanje uticaja zagađenja zraka na razvoj dječijeg mozga. Naziv tog projekta bio je BREATHE. Tokom jedne godine, išli smo četiri puta u 40 škola na području Barselone, procjenjujući gotovo 3.000 djece tokom svake posjete. To je bilo iscrpljujuće, ali i prekrasno iskustvo. Sav naš trud se isplatio, zbog uticaja koji je projekat imao na društvo, a posebno na grad Barselonu. U narednim godinama implementirane su različite mjere kako bi se smanjio uticaj izloženosti saobraćaju na zdravlje stanovništva, a posebno uticaj na djecu kao jednu od najranjivijih grupa građana. Na primjer, saobraćaj je smanjen u blizini nekih od škola s najzagađenijim zrakom.
Jedan od naučnih radova koji je objavljen, koristeći podatke iz projekta BREATHE, bio je o efektima zagađenja zraka na funkcionalnu povezanost mozga. Funkcionalna povezanost je sinhroniziranost aktivnosti u različitim područjima mozga. Kada su dva ili više područja istovremeno aktivirana, pretpostavljamo da su povezana, te da su dio iste mreže. Drugim riječima, smatramo da ta područja komuniciraju jedna s drugima i rade zajedno kako bi generisali, na primjer, misao ili radnju. Ove veze između područja mozga se mijenjaju tokom sazrijevanja. U ovoj studiji, izloženost zagađenom zraku bila je povezana sa manje zrelom funkcionalnom povezanošću mozga, koja se manifestuje kao slabija povezanost između regija koje pripadaju istoj mreži (unutarmrežna povezanost), te jačom povezanosti između regija različitih mreža (povezanost između mreža).
U to vrijeme, bila sam veoma zainteresovana za dijagnostičko snimanje mozga. Za ovu oblast sam saznala tokom dodiplomskog studija psihologije. Imala sam priliku da učim o ovim tehnikama detaljnije tokom stažiranja na projektu o promjenama mozga koje se dešavaju tokom trudnoće2. Bila sam uključena u različite zadatke, kao što su prikupljanje i analiza podataka, a moji nadređeni su mi pokazali sve različite aspekte istraživanja pomoću snimanja mozga. Bila sam fascinirana. To je bio potpuno novi svijet za mene, pa sam odlučila da želim postati istraživačica te sam upisala magisterij iz neuronauke i nastavila svoje usavršavanje radeći svoj magistarski rad u laboratoriju za neurološko snimanje.
Odlučila sam da želim naučiti više o neurosnimanju tokom posljednje faze pisanja doktorata. Preselila sam se u Roterdam (Nizozemska) kako bih radila na najnovijoj tehnici funkcionalne magnetne rezonance koja je koristila podatke iz studije “Generation R“. Ova tehnika omogućava da se snime različiti obrasci funkcionalne povezanosti mozga koji se odvijaju tokom jedne sesije skeniranja (dinamička povezanost)3. Dakle, umjesto mjerenja jedne prosječne povezanosti dva područja mozga (tradicionalni pristup), mjerimo višestruke vrijednosti povezanosti ta dva područja. Na ovaj način, možemo otkriti promjene koje se dešavaju u povezanosti mozga tokom protoka vremena. Ovaj projekat je predstavljao ogroman izazov za mene. Prvo sam morala razumjeti koncept dinamičke povezanosti. Zatim sam morala razumjeti kako funkcioniše softver za izvođenje ovih analiza, a zatim sam morala generisati ogromni broj skripti (na različitim jezicima kodiranja) za analizu podataka, a na kraju analizirati podatke, razumjeti rezultate i komunicirati ih. Bio je to zabavan projekt, na kojem sam naučila MNOGO, uglavnom vještine programiranja. No, sve ovo učenje išlo je i s puno frustracija. Sve u svemu, ovo je jedan od ciljeva koji sam postigla, zbog čega sam posebno zadovoljna. Dok sam radila na ovom projektu, imala sam priliku sarađivati na studiji o zagađenju zraka i funkcionalnoj povezanosti mozga koristeći podatke iz Generacije R4. Ova saradnja postala je osnov mog kasnijeg rada. Moja motivacija za povratak u polje okolišne epidemiologije samo je rasla. Dakle, odlučila sam primijeniti znanje koje sam stekla tokom snimanja mozga kako bih nastavila istraživati učinke zagađenja zraka na moždane funkcije.
Moj nedavno objavljeni rad analizirao je povezanost između izloženosti boravkom u saobraćaju (zagađenje zraka i izloženost buci) i dinamičke povezanosti mozga (koja je objašnjena gore)5. Otkrili smo da su viši nivoi izloženosti povezani sa više vremena koje mozak provede u konfiguraciji povezivanja, što se obično primjećuje kod mlađe djece. Obično, u mlađim godinama, djeca provode više vremena u obrascima povezivanja, koji su manje organizovani u mrežama. Drugim riječima, s više veza između područja koja pripadaju različitim mrežama. Starija djeca provode više vremena u obrascima povezanosti koji su više organizovani (područja mozga koja pripadaju istoj mreži su međusobno povezana). Stoga, ovaj zaključak bi mogao ukazivati na kašnjenje u razvoju. Također smo pronašli druge asocijacije koje bi mogle ukazivati na kompenzacijske mehanizme (tj. veću izloženost povezanu s više vremena provedenog u „zrelijem“ obrascu povezanosti). Potencijalni utjecaj ovih razlika na spoznaju i psihopatologiju ostaje da se istraži u budućim studijama.
Trenutno sam u potrazi za novim izazovima, uključujući rad na različitim ulogama u istraživačkom okruženju. To uključuje davanje podrške srodnim naučnim temama, te davanje doprinosa kreiranju politika sa direktnim uticajem na društvo.
Reference
1. Pujol J, Martínez-Vilavella G, Macià D et al. Izloženost zagađenosti u saobraćaju je povezana sa izmijenjenom povezanošću mozga kod školske djece. Neuroimage. 1. aprila 2016. godine;129:175-184.
2. Hoekzema E, Barba-Müller E, Pozzobon C, et al. Trudnoća dovodi do dugotrajnih promjena u strukturi ljudskog mozga. Nat Neurosci. Februar 2017; 20(2):287-296.
3. López-Vicente M, Agcaoglu O, Pérez-Crespo L, et al. Razvojne promjene u dinamičkoj funkcionalnoj povezanosti od djetinjstva do adolescencije. Front Syst. Neurosci. 2021; 15:724805.
4. Pérez-Crespo L, Kusters MSW, López-Vicente M, et al. Izloženost zraku u saobraćaju i zagađenju od buke tokom trudnoće i djetinjstva, te funkcionalna povezanost mozga kod preadolescenata. Environ Int. Juni 2022; 164:107275.
5. López-Vicente M, Kusters M, Binter AC, et al. Dugoročna izloženost zagađenosti zraka i buci u saobraćaju i dinamička povezanost mozga tokom adolescencije. Environ Health
Perspect. Maj 2025; 133(5):57002.
